Ja uvijek kažem: zašto ne iskoristiti nešto kada se već nudi i pri ruci je? Šala na stranu.
Ali da li si znala da je Njemačka jedina zemlja na svijetu koja nudi psihoterapeutsku pomoć, tj. terapiju, potpuno besplatno? Naravno, ovo je tačno ako imaš državno zdravstveno osiguranje.
U gotovo svim drugim zemljama terapeutska pomoć se plaća - makar djelimično. Često osiguranje refundira neki procenat, ali se u svakom slučaju nešto mora platiti iz svog džepa.
Međutim, Njemačka po zakonu nudi terapijsku pomoć koja je pokrivena od strane državnog zdravstvenog osiguranja.
Za to se još davno izborila jedna žena. Dorothea Buck bila je jedna od žena koje su sprovele velike reforme u oblasti mentalnog zdravlja, jer je i sama bila žrtva nehumanog psihijatrijskog liječenja.
Nakon Drugog svjetskog rata, dogodile su se velike promjene u pristupu mentalnom zdravlju, a političke stranke liberalnijeg pogleda nastavile su da se zalažu za to da psihoterapeutska pomoć postane dio liječenja koje je u potpunosti pokriveno zdravstvenim osiguranjem.
I eto, kako živimo u Berlinu, gdje se često sve daje „na kašičicu“ i teško je doći do nekih stvari… pa tako i do psihoterapeuta. Često čujemo kako se na psihoterapeuta čeka od 6 mjeseci pa do godinu dana. I to stvarno smara, pogotovo kad si prelomila započeti rad na sebi, a sad opet nešto moraš čekati!
U ovom članku ću dati nekoliko savjeta i informacija koje mogu biti od pomoći i da ti pomognu pronaći psihoterapeuta malo brže.
Prije nego što uđem u detalje kako doći do terapeuta, hajde prvo da pređemo koje uopšte postoje vrste terapijskih usmjerenja ili fokusa, kako izabrati za sebe ono što ti najviše odgovara ili barem informisati se prije nego što uđeš u ovu avanturu.
Koje su vrste terapijskih pravaca podržanih od strane zdravstvenog osiguranja?
Postoji dosta pravaca psihoterapije, ali pošto se ovdje fokusiram na ona podržana od zdravstvenog osiguranja, onda ću ti reći da postoje zvanično četiri pravca psihoterapijskog koje su podržane od državnog osiguranja:
Analitička psihoterapija (psihoanaliza) - Analytische Psychotherapie (Psychoanalyse)
Dubinski psihološki utemeljena psihoterapija - Tiefenpsychologisch fundierte Psychotherapie
Bihejvioralna (kognitivno-bihejvioralna) terapija - Verhaltenstherapie
Sistemska psihoterapija - Systemische Psychotherapie
Ukratko o svakoj:
Analitička psihoterapija (psihoanaliza)
Razgovorom se istražuju potisnuta osjećanja i iskustva iz djetinjstva koja utiču na današnje probleme. Terapeut sluša i pomaže da osoba razumije šta se krije „u nesvjesnom“. Ovde se akcenat stavlja na to nesvjesno, to jeste osjećanja koja imamo, stvari koje radimo ali nismo svjesni. Te upravo to postaje tokom terapije svjesno i radi se na tome.
U psihoanalizi se poseban akcenat stavlja na odnos između terapeuta i klijenta. Taj odnos postaje prostor u kojem klijent, kroz razgovor, postepeno izražava svoja osjećanja, misli i nesvjesne konflikte. Ako klijent ima poteškoće da pokaže emocije ili povjerenje, upravo se to istražuje i koristi kao dio terapije. Terapeut ne daje savjete, već sluša, posmatra i pomaže klijentu da sam dođe do dubljeg razumijevanja sebe.
Ova terapija je dugoročna i često se održava 2 ili 3 puta sedmično. Po mom stručnom mišljenju, ali i iskustvu, jedna je od najinteresantnijih vrsta terapija, pa čak možda i najefektivnija, jer radi promjene iznutra. I mnogo je zahtjevna.
Ako tražiš neko kratko rješenje za probleme sa kojima se suočavaš, vjerovatno psihoanaliza nije najbolja odluka.
Ali ako hoćeš malo „luđu avanturu“, gdje psihoterapeut sjedi u stolici iza tebe, a ti ležiš na kauču i pričaš, onda ćeš definitivno dobiti jako interesantnu avanturu.
Dubinski psihološka psihoterapija
Slično kao psihoanaliza, ali je više usmjerena na trenutne probleme i odnose. Terapeut pomaže da se otkriju unutrašnji konflikti koji utiču na ponašanje.
Ja volim da nazovem ovu vrstu terapije kao terapiju gdje je jedna noga u prošlosti i jedna noga u sadašnjosti. Kao mali miks: pričamo o prošlosti, ali se fokusiramo mnogo na sadašnjost, na stabilizaciju simptoma. Ovde je psihoterapeutski odnos takođe u fokusu, ali nije toliko primaran ili važan kao u psihoanalizi.
Bihejvioralna (kognitivno-bihejvioralna) terapija
Fokus je na mislima i ponašanjima. Uči se kako da se negativne misli i obrasci ponašanja prepoznaju i promijene.
Jako je ciljno orijentisana. Znači, imaš problem sa stresom — sada ćemo uraditi nekoliko zadataka da ti pomognemo kako to riješiti. Ne ide se u dubine, nego je jako orijentisana da se simptomi smanje ili uklone.
Moje profesionalno mišljenje je da ciljno orijentisano rješavanje problema jeste bitno, ali samo kada ne znamo uzrok odakle ti problemi dolaze. Često se ti problemi mogu vratiti.
Naučno je dokazana kao jako efektivna terapija i naravno da ima svoje velike prednosti.
Sistemska terapija
Gleda se cijela „slika“: porodica, partneri, odnosi.
Problemi se posmatraju u kontekstu odnosa sa drugima, a ne samo unutar jedne osobe.
Kako se odlučiti za koju terapiju?
Prvo je dobro upitati samu sebe: koje trenutno probleme ili izazove imaš, a koje ne možeš sama riješiti?
I to je sasvim okej da ne možeš sama. Pomoć, i da neko da nam pripomogne, je uvijek potrebna i korisna.
Ako je problem neke vrste:
- kao stres na poslu,
- ili ne znaš kako da bolje iskomuniciraš svoja osjećanja,
- ili kako da postaviš granice na poslu,
- ili možda problemi sa nesanicom,
u tom slučaju može biti kognitivno-bihejvioralna terapija.
Možda želiš neko brzo rješenje, da naučiš nekoliko alata koji ti mogu pomoći da se izboriš sa problemom.
Ako osjećaš da je tvoj problem malo kompleksniji ili dubinski, imaš konflikte sa sobom, ili želiš napraviti neku veliku promjenu, „novi list“, možda nisi ni sigurna šta te boli, ali znaš da nešto jeste, onda psihoanaliza ili dubinska psihoterapija mogu biti dobre opcije.
Razlika je što je psihoanaliza više puta sedmično, dok je dubinska jednom i u sjedećem položaju, dok psihoanaliza se obavlja dok pacijent leži na kauču, što pomaže da priča slobodno i spontano, ulazi u „free association“, slobodnu asocijaciju misli. Sesija se započinje sa slobodnim mislima ili možda snom koji je pacijent sanjao sinoć. Interesantno je šta sve leži u nama, a da ne znamo.
Takođe, možeš se totalno ne opterećivati tim nazivima psihoterapije i pravcima i možda jednostavno želiš da nađeš nekog terapeuta da ti pomogne. Nekada samo dobiješ preporuku i odeš na probni razgovori i "klikneš" sa osobom. I to je to.
Stvar na koje je dobro obratiti pažnju
Ponekad u psihoanalizi postoji dosta tišine. Ne uvijek, ali je definitivno zastupljena i služi u svrhu terapije. Kao, na primjer, da se ili terapeut ili pacijent malo reflektuje, ili jednostavno da pusti emocije koje trebaju da se iskažu u terapiji.
Takođe, nauka i istraživanja u psihologiji su višestruko potvrdili da uspjeh terapije zavisi od povezivanja između terapeuta i pacijenta. Ovo se na engleskom zove rapport, odnosno psihološki raport, a na srpskom – dobar terapeutski odnos između terapeuta i pacijenta.
Ako ovaj jako bitan faktor izostane, uspjeh terapije može biti vrlo težak, pa možda čak i nemoguć.
Iskustvo iz prakse
Iskustvo rada u psihoterapiji i sa pacijentima u klinici pokazalo mi je da često dajemo recept za bihejvioralnu psihoterapiju kada klijentu treba stabilizacija u životu – da nauči nekoliko vještina koje mu mogu pomoći da se dalje probije u životu.
Psihoanaliza i dubinska psihoterapija se propisuju kada je život pacijenta već dosta stabilan u osnovnim stvarima – finansijsko stanje, posao, stan i slično.
Naravno, izlazak iz ovih okvira postoji i dešava se često, ali ovo su mali uvidi. Ako osjetiš da ti je život dovoljno stabilan, možeš pokušati psihoanalizu ili dubinsku psihoterapiju.
Šta god da izabereš – nije kraj. Kasnije imaš mogućnost da promijeniš terapijski pristup ako osjetiš da ti treba drugačiji pristup.
Kako doći do terapeuta?
Odmah da ti kažem, da ti ne treba uput od doktora – možeš sama da tražiš i nađeš terapeuta. Kontaktiraš i dobiješ prvi termin.
Koliko dugo ili koliko sati možeš da dobiješ za svoju terapiju?
Prvi korak: probni termini – tzv. probatorische Sitzungen
Imaš pravo na 2 do 4 probne seanse da vidiš da li ti terapeut odgovara i da li postoji dobar „terapeutski odnos“.
Moguće je da terapeut ne može raditi sa tobom iz nekog razloga, možda tematika koju donosiš nije u njegovoj ekspertizi.
U tom slučaju, komunikacijom će te uputiti kod drugog terapeuta. Oni često imaju bazu kolega i eksperata, tako da se ne trebaš bojati da ostaneš sama.
Ako ti se saradnja sa terapeutom svidi, dobićeš priliku da dalje radiš sa njim/njom.
Nakon probnih terapija
Ide zahtjev za terapiju preko zdravstvenog osiguranja. Na osnovu pravca terapije koji si odabrala, ovo su okvirna pravila:
Dubinska psihoterapija (Tiefenpsychologisch fundierte Therapie):
Prvo odobrenje: 25 seansi
Produženje: do ukupno 100 seansi
Psihoanaliza (Psychoanalyse):
Prvo odobrenje: 30 seansi
Produženje: do max. 300 seansi
Kognitivno-bihejvioralna terapija (Verhaltenstherapie):
Individualna terapija: početno 12 seansi, produženje do 60 sati (ponekad do 80)
Grupna terapija: do 80 seansi
Odobrenje se traži preko zdravstvenog osiguranja, a dokument piše psihoterapeut. U većini slučajeva prolazi bez problema.
Dobijaš i dijagnozu preko koje terapeut objašnjava zašto ti je potrebna terapija. Nema razloga za strah – dijagnoze nisu za zauvijek i svi se kasnije ili prije nalazimo na nekom spektrumu problema. Sasvim ljudski i normalno. Normalno ne postoji :)
Gdje tražiti terapeute?
Ako si osigurana kod TK, što je i najveće zdravstveno osiguranje u Njemačkoj, imaju portal za filtriranje i pronalaženje terapeuta:
TK-Ärzteführer – Suche nach Richtlinienverfahren
LINK
Doctolib.de – možeš tražiti prema biciriju ili dijelu grada, ali manje bih preporučila kao glavnu pretragu.
LINK
116117.de – Arzt- und Psychotherapeutensuche
LINK
Sajt koji preporučujem i koji sam koristila:
Psychotherapie in Berlin – ovdje možeš filtrirati i po jeziku!
LINK
Instituti u Berlinu (iz prakse često brži pristup za pronalazak psihoterapeuta)
Berliner Institut für Psychotherapie und Psychoanalyse (BIPP)
Pariser Straße 44, 10707 Berlin-Wilmersdorf
Tel.: 030 21 47 46 78
Email: Quandt@bipp-berlin.de
LINKAlfred Adler Gesellschaft für Individualpsychologie e.V. (AAI)
Neue Kantstraße 4, 14057 Berlin
Tel.: 030 89 09 44 12
LINKDGVT-Institut Berlin - VT
Sybelstr. 9, 10629 Berlin
Tel.: 030 34 90 98 80
Email: ambulanz@dgvt-berlin.de
LINKInstitut für Psychoanalyse, Psychotherapie und Psychosomatik (IPB)
Helgoländer Ufer 5, 10557 Berlin – Tiergarten
Tel.: 030 39 34 858
Email: ipb@dpg-psa.de
LINKBerliner Psychoanalytisches Institut (BPI)
Karl-Abraham-Institut (Ambulanz), Körnerstr. 11, 10785 Berlin
Tel.: 030 26 55 49 18
Email: ambulanz@bpi-psa.de
LINKMSB Medical School Berlin – Hochschule Für Gesundheit und Medizin – TP und VT
Drontheimer Straße 34, 13359 Berlin
Tel. (Praxismanagement): 030 766 837 5870
E-Mail: hochschulambulanz@medicalschool-berlin.de
LINK
Interkulturalna psihološka pomoć
Postoje također dnevne bolnice ili instituti koje nude interkulturalni pristup i psihološku pomoć.
Jako su dobro organizovani i imaju tu kulturološku osjetljivost koja je jako bitna kada se radi sa različitim kulturama, znači imaju terapeute sa iskustvom koji razumiju tvoju kulturu dobro i mogu da nađu odgovarajući pristup.
Evo jako dva dobra kontakta:
Center for Intercultural Psychiatry & Psychotherapy (ZIPP) – Klinik für Psychiatrie und Psychotherapie
LINKZentrum für transkulturelle Psychiatrie | Vivantes
LINK
Naravno, uvijek možeš sama da proguglaš i tražiš sama. Ovo su neke od preporuka.
Ako imaš finansija da sama platiš terapiju i ne možeš preko zdravstvenog osiguranja, možeš i to.
Takođe, možeš naći terapeuta ovdje: Find A Therapist | It's Complicated. Možeš filtrirati šta tražiš, koje jezike i slično.
A možeš tu pronaći i mene.
Za kraj još par važnih savjeta
Tražiti psihološku pomoć ponekad izgleda kao da tražiš posao i može da bude malo naporno, ali to je dio procesa.
Jer ništa nije lako i da sebi pomogneš ili da poradiš na stvarima ili problemima koji te muče, naravno da treba malo mentalne energije i motivacije. Nisi sama! I ti to možeš!Za uspješnu terapiju, terapeutski odnos ili to povezivanje između terapeuta i klijenta je prvo i najbitnije. Ako toga nema, računaj kao da nije to to.
Ne boj se progres-a, svaki napredak i svaki rad na sebi je težak. I znaš kako kažu – it becomes worse, before it gets better (prije nego što bude bolje, biće gore)… i bukvalno je tako. Tako da polako, bitni su mali koraci!
Korak po korak, ne možemo 20 godina nečega što smo naučili – kako radimo, razmišljamo, osjećamo i sve te problemčiće da ispravimo za 5 mjeseci. Nažalost, ne ide tako brzo. Ali zato je vrijedno. Sve što je brzo, brzo i iščezne.Ne odustaj, ako trebaš pomoć, traži je, obrati se svojoj zajednici žena. Pitaj!
Ne moraš biti sama!
I za kraj, iz mog iskustva: pričati o nečemu što nas boli nije slabost nego snaga.
I vjeruj mi, svaki terapeut ima svog terapeuta ili supervizora. Jer život je dug i komplikovan i sami sve ne možemo.
I nevjerovatno je kako tvoj terapeut može da postane jedna od najbližih osoba. Moj terapeut je jedan od najvažnijih ljudi u mom životu. Bukvalno, kad god idem na neko putovanje, šaljem mu razglednicu iz tog mjesta, jer to daje osjećaj da nisi sama.
Tako da, kad god pomisliš da si sama i da ne možeš, vjeruj mi da postoji način da dobiješ tu toplinu, da te neko sasluša i da te neko podržava i vidi te, jer to je suština psihoterapije – empatija, tvoja osjećanja su vrijedna i ti si vrijedna.
